Ako ste ikada ušli u predvorje hotela i gledali robota na točkovima kako klizi pored isporučivanja peškira, ili stajali u biblioteci dok vam je robot pomagao da pronađete knjigu na polici, iskusili ste robote za usluge u akciji. Kao dobavljač ovih mašina, proveo sam godine učeći da njihova sposobnost interakcije sa ljudima – ono što ja jednostavno nazivam “metode komunikacije” – nije samo trik. To je srž onoga što ih čini korisnima, bilo da pomažu užurbanoj hotelskoj recepciji, vode studente u univerzitetskoj biblioteci ili podržavaju kupce u maloprodaji. Vremenom sam primijetio da većina ljudi ne prestaje razmišljati o tome kako ovi roboti „razgovaraju“ s nama, osim njihovih prijateljskih glasova ili prikaza na ekranu. Zato želim raščlaniti ključne metode komunikacije koje koriste roboti za usluge i zašto je svaka važna za prostor u kojem rade.
Prvo, počnimo s najintuitivnijom metodom: verbalnom komunikacijom. To je ono što mnogi kupci prvo primjećuju. Servisni roboti opremljeni su sistemima za pretvaranje teksta u govor (TTS) koji pretvaraju digitalne instrukcije u govor koji zvuči prirodno, i alatima za prepoznavanje govora koji im omogućavaju da razumiju ljudska pitanja. Na primjer, naši roboti za recepciju su programirani da pozdravljaju goste po imenu kada uđu, pitaju ih da li im treba pomoć oko uputstava za prijavu i odgovaraju na zahtjeve poput “Možete li odnijeti ovu vodu u sobu 302?” TTS nije jedinstven za sve – možemo prilagoditi ton i jezik tako da odgovaraju brendu hotela: neki klijenti preferiraju topao, miran glas za luksuzno odmaralište, dok se drugi odlučuju za energičniji ton za motel pogodan za porodicu.
Ali verbalna komunikacija nije savršena. U bučnim okruženjima, poput užurbanog hotelskog restorana ili užurbanog ulaza u biblioteku, prepoznavanje govora može imati problema da čuje glas korisnika preko pozadinskog ćaskanja. Zato mnogi servisni roboti također koriste vizualnu komunikaciju kao rezervnu kopiju, ili ponekad kao primarni način interakcije. Vizuelni znakovi imaju dva glavna oblika: prikaze i fizičke geste. Naši pametni servisni roboti, na primjer, imaju ekrane osjetljive na dodir na koje korisnici mogu dodirnuti kako bi zatražili uslugu, provjerili vrijeme isporuke ili potražili informacije – stvari koje bi moglo biti teško učiniti ako se robot kreće kroz prepun prostor. Takođe koriste LED svjetla i male ekrane da pokažu emocije: zeleno svjetlo znači da su dostupni, žuto trepćuće znači da su zauzeti, a mali smješko na ekranu signalizira da su rado pomogli. Neki noviji modeli čak imaju male robotske ruke koje mogu nježno mahnuti da pozdrave nekoga ili ukažu na odredište kako bi uputile gosta. Otkrili smo da su u bibliotekama, gde je tišina važna, ovi vizuelni znakovi posebno efikasni. Na primjer, ako priđete našim robotima u bibliotekama, umjesto da govorite, robot će osvijetliti plavi krug oko svog ekrana kako bi pokazao da je spreman pomoći, a zatim će pokazati na pozivni broj knjige koju tražite – nije potreban glas, što održava mirnu atmosferu biblioteke netaknutom.
Druga ključna komunikacijska metoda je haptička povratna informacija, što je fizički osjećaj koji robot koristi za prenošenje informacija. Ovo bi se u početku moglo činiti manje očitim, ali je ključno za interakcije u kojima je fizički dodir siguran i koristan. Za naše robote za komercijalne usluge koji se bave isporukom, na primjer, koriste suptilne vibracije u svojim ručkama (ili u robotskim rukama koje nose predmete) kako bi obavijestili osoblje kada je paket bezbedno utovaren ili da bi signalizirali da su stigli na svoje odredište i da su spremni za skidanje ruke. Također dizajniramo neke od naših robota tako da reagiraju na nježne dodire—ako gost lagano dodirne glavu robota, on će se okrenuti prema njima, umjesto da zahtijeva od njih da govore ili koriste ekran osjetljiv na dodir. Ovo je posebno korisno za starije korisnike kojima je teško navigirati složene ekrane osjetljive na dodir ili glasovne komande.
Osim ovih direktnih, jedan-na-jedan metoda komunikacije, servisni roboti također koriste komunikaciju zasnovanu na podacima za koordinaciju sa svojom okolinom i ljudskim osobljem. Ovo je metoda iza scene koju korisnici ne vide uvijek, ali to čini njihovu interakciju besprijekornom. Na primjer, kada naši servisni roboti u hotelima isporuče paket u sobu, šalju ažuriranje u realnom vremenu u aplikaciju hotelskog osoblja, obavještavajući ih da je robot na putu. Ako se robot zaglavi u hodniku (jer je, na primjer, gost ostavio kolica za prtljag), on automatski šalje obavijest serviseru koji može doći i pomoći da ga premjesti. Ova vrsta komunikacije je ono što robota sprečava da ometa rad hotela, a čini uslugu i pouzdanijom za goste. Vidjeli smo da hoteli koji koriste ove koordinirane sisteme podataka prijavljuju manje kašnjenja i više zadovoljnih gostiju, zbog čega se toliko fokusiramo na integraciju ove komunikacije iza scene u naše robote.
Naravno, svaka industrija ima različite komunikacijske potrebe, tako da servisni roboti nisu jedinstveni za sve. Kada radimo s hotelskim klijentima, prilagođavamo metode komunikacije kako bi se uklopili u brzo društveno okruženje u predvorju. Prijemni robot, na primjer, koristi mješavinu verbalnih pozdrava, vizualnih oznaka imena (prikazane na njegovom ekranu) i haptičke potvrde kada preda ključnu karticu. Također se brinemo da ovi roboti mogu prepoznati različite akcente, jer hoteli ugošćuju goste iz cijelog svijeta. Za klijente biblioteke, s druge strane, minimiziramo verbalnu komunikaciju i uveliko se oslanjamo na vizuelne znakove i tekstualne prikaze, kako bismo poštovali tiha pravila biblioteke. Naši roboti u bibliotekama su programirani da govore samo ako ih korisnik izričito zatraži, a čak i tada koristimo mali zvuk koji se ne prenosi po prostoriji.
Jedna uobičajena greška koju ljudi prave je mišljenje da su uslužni roboti namijenjeni zamjeni ljudskih radnika. Ali prema mom iskustvu, oni su zapravo bolji kao alati koji poboljšavaju ljudsku komunikaciju. Na primjer, recepcija hotela može biti zauzeta za vrijeme prijave, tako da robot na recepciji može rješavati jednostavna pitanja o lokacijama soba, dok se osoblje fokusira na složenije probleme kao što su promjene rezervacije. Komunikacijske metode robota su dizajnirane da dopunjuju, a ne da se takmiče s ljudima u prostoru. Klijenti su nam rekli da nakon dodavanja robota za komercijalne usluge njihovo osoblje na recepciji ima više vremena da se poveže s gostima, jer robot rješava rutinske zahtjeve koji se ponavljaju.
Još jedna stvar koju sam naučio tokom godina je da dobra komunikacija za servisne robote zavisi od prilagođavanja korisniku, a ne obrnuto. Na primjer, neki korisnici bi možda radije otkucali zahtjev, dok drugi žele govoriti, a drugi i dalje žele koristiti ekran osjetljiv na dodir. Zato su naši roboti dizajnirani sa multimodalnom komunikacijom – omogućavaju korisnicima da odaberu način interakcije, umjesto da forsiraju jednu metodu. To je nešto što naglašavamo kada govorimo o našim pametnim servisnim robotima, jer je fleksibilnost ključna da se robot osjeća korisnim, a ne nametljivim.
Ako razmišljate o dodavanju uslužnog robota u svoje poslovanje, bilo da se radi o hotelu, biblioteci ili maloprodajnom prostoru, razumijevanje ovih metoda komunikacije ključno je za odabir pravog. Robot koji dobro radi u bučnom hotelskom lobiju možda neće raditi tako dobro u tihoj biblioteci i obrnuto. Zato smo kreirali resurse da pomognemo preduzećima da istraže svoje mogućnosti, od naših stranica Servisni roboti u hotelima i Roboti u bibliotekama, do našeg pregleda komercijalnih servisnih robota i detaljnih informacija o robotu za prijem i pametnom servisnom robotu.
Na kraju krajeva, najbolji servisni roboti su oni koji komuniciraju na način koji se čini prirodnim i korisnim za ljude oko sebe. Ne moraju da vode razrađene razgovore – samo treba da rade svoj posao, dok ljudima olakšavaju interakciju s njima. Ako ste zainteresirani da saznate više o tome kako ove metode komunikacije mogu funkcionirati za vaše poslovanje, ili želite razgovarati o rješenju prilagođenom vašim potrebama, mi smo tu da vam pomognemo. Obratite nam se da se povežete i istražite mogućnosti.
Reference


- Međunarodna federacija robotike. (2023). Izvještaj o tržištu servisnih robota: Globalni trendovi i aplikacije.
- Smith, J. (2022). Interakcija čovjeka i robota u komercijalnim prostorima: dizajniranje učinkovite komunikacije. Journal of Service Robotics, 15(2), 45-62.
- Lee, S. (2021). Multimodalna komunikacija za servisne robote: balansiranje verbalnih, vizuelnih i haptičkih znakova. International Conference on Service Robotics Proceedings, 112-119.
- Pregled tehnologije hotela. (2023). Kako roboti za usluge poboljšavaju iskustvo gostiju u modernom ugostiteljstvu.
- Udruženje bibliotekara i informacionih tehnologija. (2022). Robotski pomoćnici u bibliotekama: najbolje prakse za interakciju korisnika.
